|
|
|
• |
Početna strana
 Porijeklo: А. PRAVOSLAVNI • Stanovništvo * Gornja Slatina • Panjik • Grbača • Božanuša * Donja Slatina • Puškari • Vreoci • Gvozdeni * Srednja Slatina • Srednja Mahala * Gajevi • Gajevi B. RIMOKATOLICI • Stanovništvo * Srednja Slatina • Kraljičani • Gornjani • Njivak • Demografija • Fusnote |
U periodu od 1960. godine do danas više puta sam posetio svoje rodno mesto Slatinu, pa sam bio u mogućnosti da izvršim sistematsko ispitivanje porekla stanovništva. U radu sam se najviše oslanjao na narodna predanja, a samo ponegde tekst upotpunjavao oskudnim podacima iz literature. To nije bio nimalo lak posao s obzirom da u selu ima oko 160 rodova od kojih su se neki toliko razgranali da je trebalo utrošiti dosta vremena na ispitivanju porekla i grupisanju pojedinih porodica po srodnosti. Teškoće su bile i u tome što se samo kod predstavnika pojedinih rodova očuvalo predanje na svoje poreklo, dok su kod ostalih kazivanja bila nesigurna, različita, ili mi ništa nisu znali reći o tome. Sem toga, ima pojave da poneko napusti rodovsku Slavu i uzme Slavu ženinu, il i predstavnika drugog roda čiji je posed kupio ili nasledio, što je, takođe, otežavalo rad. Da bi se kod ovakvih slučajeva otklonile nejasnoće po pitanju porekla i srodnosti, ja sam u opisu tih rodova uneo i jednu i drugu Slavu, a u tabeli naveo samo Slavu rodovsku. Potrebno je ovde naglasiti da se statistički podaci po rodovima i broju kuća u opisu porekla po zaseocima ne slažu sa podacima iz tabelarnih pregleda koji su dati na kraju ovog poglavlja. To dolazi otuda što sam u prvom slučaju zadržao i one rodove za koje sam već odranije imao podatke, pa su u međuvremenu izumrli ili se odelili, dok su u tabelama uneti statistički podaci prema stanju iz 1982. godine, tj. koji se i danas nalaze u Slatini. Jedna napomena o prezimenima. Ima rodova koji nose isto prezime sa nekim drugim rodom iako nisu istog porekla. Da bih ukazao da se radi o različitim rodovima, ja sam ih označio sa rimskim brojevima I, II, III i IV. Tako npr. Kertići II su starinom Janići i ne čine isti rod sa Kertićima I. Isto tako, Jovanovići I su starinom Aničići i nisu u rodu sa Jovanovićima II i III itd. Do potkraj turske vladavine ovde su bila samo dva dijela sela, Gornja i Donja Slatina sa ukupno 170 pravoslavnih domaćinstava./89/ Kada je za donjoslatinskog kneza došao Trivo Subanović, izdvoji se jedan deo sela i nazove se Srednja Slatina. Danas je to zasebna mesna zajednica u kojoj postoje četiri zaseoka: Srednja Mahala, Kraljičani, Njivak i Gornjani. Prvi zaseok naseljavaju pravoslavni, a ostala tri rimokatolici. U Slatini je 1982. godine bilo 120 pravoslavnih rodova. Prema vlastitim ispitivanjima ustanovio sam da 11 rodova vode poreklo iz Crne Gore, 18 rodova iz Hercegovine, 5 iz Like i 4 roda iz Bosanske Krajine. Za 52 roda saznao sam da su ovde došli iz bliže okoline, ali ne znaju starije poreklo, dok predstavnici preostalih 30 rodova nisu znali reći ni kada su, ni odakle su se njihovi preci doselili u Slatinu. Ako se izuzme 12 rodova doseljenih iz Srbije, Hrvatske, Vojvodine i nekih drugih krajeva, onda grupi rodova nepoznatog porekla pripada 70 rodova, a što iznosi oko 58% od ukupnog broja pravoslavnih rodova. Što se tiče krsnih slava njihov broj je srazmerno dosta velik i raznovrsgan u odnosu na broj rodova. Prema izloženome najviše se slavi Sv. Georgije - 28 rodova. Zatim po množini slava dolazi Sv. Nikola koga slavi 22 roda, Sv. Jovana 19 rodova, Stjepanjdan 9, Arhanđelovdan 7 i Simeunjdan 6 rodova. Ostalih 14 svetitelja slavi 29 rodova. To su ređe Krsne slave i većinom se radi o manje poznatim svetiteljima. Tako npr. Sv. Vasilija Velikog, Srđevdan, Mratindan, Krstovdan, Miholjdan i Petrovdan slavi po jedan rod; Vračeve, Sv. Ignjatija i Arlijevdan slavi po dva roda; Sv. Lazara, Markovdan i Lučicdan po tri roda, a Tripunjdan i Sv. proroka Iliju po četiri roda. Karakteristična je Slava „ Arlije" koju slave u Slatini dva roda Tanasići i Cvijančevići, pa ću nešto više reći o ovom prazniku. Sem ovih u Slatini Arlijevdan slave još Subotići u Brezi i Trnovu kod Sarajeva, koji su starinom iz Hercegovine,/91/ zatim Duke u Dabru i Bijelom Polju kod Mostara, kao i Subotići u selu Vrba kod Gacka. Zanimljivo je da ova Slava ne pada kod svih rodova u isti datum niti se radi o istom svetitelju. Tako Arlijevdan u Slatini je u stvari Sv. muč. Lup, koji se praznuje 5. septembra (po novom kalendaru), a kod ostalih to je Sv. mučenik Agatonik i slavi se dan ranije, tj. 4. septembra. Nisam mogao saznati ni kod jednih ni kod drugih rodova zašto se taj praznik zove upravo Arlije i kako je došlo do toga da se jedna ista Slava razlikuje po datumu i imenu svetitelja. |