ÿþ<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN"> <html> <head> <title>Stanovniatvo, opate napomene</title> <META NAME="Title" CONTENT="Slike iz Slatine,Gornja Slatina,Donja Slatina,Srednja Slatina,Gajevi"> <META NAME="Author" CONTENT="Babic Rado,Babic Rade"> <META NAME="Revisit" CONTENT="After 14 days"> <META NAME="Keywords" CONTENT="Slatina,Posavina,slatina,posavina,Republika Srpska,Srbi u Bosni,selo,posavska sela,obicaji kod posavaca,kultura u srba,babic,vuksanovic,bosic,poljoprivreda,duvan,gajenje duvana,gornja slatina,donja slatina,srednja slatina,gajevi,koridor kroz bosnu,selo u ravnici"> <META NAME="Description" CONTENT="Selo slatina u posavini , Republika Srpska,slike iz Slatine, jednog od najvecih sela u Posavini,Ljudi i njihovi obicaji, istorija i nastanak naselja,nesto iz kulture, crkva i ljudi."> <META NAME="Abstract" CONTENT="Slike iz sela Slatine i njene okoline, posavci u akciji."> <META NAME="page-topic" CONTENT="Selo "> <META NAME="page-topic" CONTENT="Slike,Foto"> <META NAME="audience" CONTENT=" Sve "> <META NAME="Robots" CONTENT="index"> <META NAME="Language" CONTENT="Srpski"> <meta http-equiv=Content-Type content="text/html; charset=UTF-8"> <style><!--a:hover{color:#787878; font-weight:bold; }--></style> </head> <body link="#c5672f" vlink="#c5672f" alink="#faa173" topmargin="0" leftmargin="0" bgcolor="#efe5c3"> <table width="770" height="130" border="1" bordercolor="#223344" cellspacing="0" cellpadding="0" background="../../logo.jpg" align="center"><tr><td valign="bottom"><img src="../../ribar.gif"> </td></tr></table><table width="770" height="10" border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" bgcolor="#223344"> <tr><td> <font face="Tahoma" color="#Faa173" size="2"><b> &bull;&nbsp;<nobr><a href="../../uvod.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Uvod</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/polozaj/polozaj.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Polo~aj sela</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/stanovnistvo/stanovnistvo.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Stanovniatvo</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/porijeklo/porijeklo.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Porijeklo</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/crkva/crkva.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Crkva</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/skola/skola.html" STYLE="{text-decoration: none;}">`kola</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/kultura/kultura.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Kultura</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../latinica/sport/sport.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Sport</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="../../galerija/latinica/galerija.html" STYLE="{text-decoration: none;}">Foto Album</A> &nbsp;&bull;&nbsp;<a href="http://www.iguest.net/cgi-bin/gb.cgi?user=posavac" TARGET="blanc" STYLE="{text-decoration: none;}">Knjiga Gostiju</A>&nbsp;&bull; </td> </tr> </table><TABLE width="770" border="0" valign="top" cellpadding="0" cellspacing="0" align="center"> <TR> <TD width="2" bgcolor="#223344"> </TD><TD width="8" bgcolor="#efe5c3"> </TD><TD width="170" align="left" valign="top" bgcolor="efe5c3"> <font face="Tahoma" size="2"> <a href="../../index.html" STYLE="{text-decoration: none;}"><b>Po etna strana</a></b> <br><img src="../../stocar.gif"><b><br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <font face="Tahoma" color="black" size="3"> Sadr~aj:</b><font face="Tahoma" size="2"><b> <br><br>&bull;&nbsp; <i>Opate napomene</i></A> <br>&bull;&nbsp; <a href="tragovi.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Tragovi i predanja</A> <br>&bull;&nbsp; <a href="danasnje.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Danaanje <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;stanovniatvo</A> <br>&bull;&nbsp; <a href="popis.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Popis Srba hara kih <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;obveznika 1851.</a> <br>&bull;&nbsp; <a href="privreda.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Privreda i <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;tehnologija</A> <br>&bull;&nbsp; <a href="ishrana.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Ishrana i narodna <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;jela</A> <br>&bull;&nbsp; <a href="nosnja.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Noanja</A> <br>&nbsp; <a href="muska.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Muaka noanja</A> <br>&nbsp; <a href="zenska.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- }enska noanja</A> <br>&bull;&nbsp; <a href="obicaji.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Obi aji</A> <br>&bull;&nbsp; <a href="verovanja.html" STYLE="{text-decoration: none;}"> Vjerovanja</A> <br><br> <hr width="75%" color="#787878"> &nbsp;&nbsp;<a href="fusnote.html" target="blanc" style="{text-decoration: none;}">Fusnote</a></b> </TD><TD width="8" bgcolor="#eff7dd"> </TD><TD width="585"align="left" valign="top" bgcolor="#eff7dd"> <font face="Tahoma" color="black" size="4"><p align="center"> <br>II<br><b>STANOVNI`TVO</b> <font size="3"><br><br><i>Opate napomene</i></b> <br> <font face="Tahoma" color="black" size="2"><p align="left"> <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b>Severoisto na Bosna, </b> a naro ito u~i pojas Posavine na podru ju izmeu reka Bosne, Save i Drine jedan je od najsiromaanijih predela u Bosni i Hercegovini u pogledu arheoloakih i arhitektonskih spomenika. Celo ovo podru je  ne sadr~i gotovo nikakvih tragova ~ivota preistorijskog i anti kog oveka". /1/ Pa ipak, sudei po raznim arheoloakim nalazima naro ito u novije vreme, ovi krajevi bili su naseljeni joa u preistorijsko doba. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Istina, </b> ~ivot je ovde bio vrlo nestabilan i nesiguran. Sticajem raznih politi kih prilika i ratnih pustoaenja stanovniatvo se nekoliko puta iz osnova smenjivalo ili sasvim propadalo. Uzrok tome je sam geografski polo~aj, jer je Posavina kao neka vetrometina stalno bila izlo~ena udaru raznih naroda po evai od Gota, Huna i Avara pa sve do Osmanlija. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Otuda</b> ona praznina i nenaseljenost u plodnoj Posavini u ijim su gustim aumama ponekad jedino plandovali divlja svinja, vuk, jelen, a u srednjem veku tur i zubr./2/ <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Zato</b> je severoisto na Bosna usled oskudnih istorijskih izvora i predanja o proalosti vrlo malo ispitana i prou ena. Ako je ranije neko i pisao o njoj, odnosno o etni koj strukturi stanovniatva kao npr. Jeremi, Klaji, Giljferding i drugi, to su bili samo fragmentarni prikazi pa se sve doskora nije niata znalo o stanovniatvu bosanske Posavine iz XVI veka, tj. iz vremena turskih nadiranja u ove krajeve, u tu prazninu uneo je viae svetlosti dr Adem Hand~i u svojoj studiji  Tuzla i njena okolina u XVI veku"./3/ Koristei dosad neobjavljenu i nauci manje poznatu grau - turske katastarske teftere i druge izvore, on je pru~io obimnu grau za prou avanje te oblasti iz XVI veka. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Preovlauje</b> mialjenje da su Turci kona no zauzeli Posavinu posle pada Beograda i `apca 1521. godine/4/ i da je u predtursko doba ovde ~ivelo isklju ivo slovensko stanovniatvo pravoslavni, rimokatolici i bogumili./5/ Od tada nastaje du~i period nemira i krvoprolia u Posavini koju je preko dvesta godina gazila i harala as turska as austrijska vojska. Tada su poruaene mnoge crkve i manastiri, a i itava naselja su poplavljena i uniatena. Narod je napuatao svoja ognjiata i be~ao u druge krajeve kao: Primorje, Hrvatsku, Slavoniju i Ba ku./6/ Verovatno je u to vreme uniaten i grad Tianica/7/ koji se spominje u ranijim izvorima, a kome se do danas nije ualo u trag. <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> I dok</b> su turske vlasti u ju~nim krajevima zvorni kog sand~aka joa krajem XV veka naselile novo stanovniatvo, dotle je nahija Nenaviate tj. podru je izmeu reka Save, Bosne i Tinje ostalo joa dugo vremena pusto. I 1533. godine u Posavini su bila naseljena samo 4 mesta: varoa grada Gra aca, Biha Glavica, Koprivnica i Modri a sa svega 49 kua./8/ <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Tek</b> sredinom XVI veka i ovde nastaje period politi ke i privredne stabilizacije gde turske vlasti koloniziraju novo stanovniatvo dovedeno iz Hercegovine i Crne Gore, koji su bili pravoslavne vere. Ovi doseljenici bavili su se prete~no sto arstvom i ratniatvom, pa su kao takvi najviae odgovarali turskim osvaja kim planovima. Zato su ih naseljavali u pograni ne oblasti i davali izvesne povlastice, tj. imali su status slobodnih sto ara meu kojima je bilo i sitnih hriaanskih spahija. Ta povoljna okolnost ubrzavala je naseljavanje opustoaene Posavine tako da je 1548. godine ovde ve bilo oko 30 manjih naselja sa 436 kua. Ali kada je Posavina prestala biti pograni na zona i Turcima njihove usluge viae nisu bile potrebne, oni izgube svoje ranije privilegije i od slobodnih seljaka sto ara postanu obi na raja vezana za zemlju. /9/ <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Kako</b> je Turska i dalje vodila ratove u Slavoniji, Hrvatskoj i Austriji, ovo novo stanovniatvo nije se moglo dugo odr~ati u ovim krajevima pa su nastala esta seljakanja koja su vraena prinudnim putem ili svojevoljno iz ekonomskih razloga./10/ Meutim, kada je 1683. godine izbio be ki rat izmeu Turske i Austrije, ponovo nastane teako stanje za hriaane u Posavini. Ogor eni svojim porazom kod Be a Turci su prilikom povla enja iskaljivali svoj bes nad hriaanima i za kratko vreme sasvim opustoaili Posavinu, koja je vremenom obrasla gustim i neprohodnim aumama. Tada je na hiljade hriaana sa svojim sveatenicima pobeglo u susedne krajeve. Jedino su ostali poateeni gradovi Bijeljina, Zvornik i Grada ac sa manjim brojem muslimanskog ~ivlja /11/ <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> U to</b> vreme nastupile su i gladne godine, naro ito 1674, 1690, 1740./12/ kao i este epidemije kolere i kuge koje su harale i pustoaile stanovniatvo. Poznatije epidemije bile su 1690, 1731, 1741. godine./13/ Kako je izgledao ceo taj prizor govori franjeva ki letopisac fra Nikola Laavanin koji ka~e:  Pomri mlogo naroda od glada, a beanja biaae od Save prid vojskom cesarevom; kud god bi se mako le~ahu mrtci, nit se kopahu nit imadiaae tko. Jeahu resu liskovu, s drvja koru, vinovu lozu, pse, ma ke. U Sarajevu izidoae dica mater mrtvu. U Banjojluci koga bi obisili, obno bi ga gladni ljudi svega izili, a u to vrime paaa siciaae i viaaae uskoke i raju, koga god bi doveli, i te bi ljudi mrtce sve izili. Davali bismo jist ubogim, al kako bi se najilo te bi i umrlo..."./14/ <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Tako</b> je to ostalo sve do 1739. godine kada je izmeu Turske i nema kog cara Karla VI zaklju en mir. Narod je opet po eo naseljavati opustoaenu Posavinu i iz osnova podizati nova naselja./15/ <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<b> Novo</b> pravoslavno stanovniatvo doseljavalo je s juga, iz Starog Vlaha, Polimlja, Gornjeg Podrinja, Hercegovine, Crne Gore i Sedmoro Brda i sa zapada od banjalu kog i travni kog okruga. Rimokatoli ko stanovniatvo doseljavalo je iz srednje Bosne i }ep a./16/ To je ujedno bila poslednja smena posavskog stanovniatva airih razmera. <br> <p align="center"> <b>Strana 1 <br><br> </TD><TD width="5" bgcolor="#eff7dd"> </TD> <TD width="2" bgcolor="#223344" valign="top"> </TD></TR></TABLE> <table width="770" height="5" bgcolor="#223344" border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center"><tr><td > </td></tr></table><br> </body></html>